Odvjetnički ured MURAJA Odvjetnički ured MURAJAPostupak u kojem javni bilježnici donose rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave omogućava ovrhovoditeljima da na temelju dokumenata koje sami izdaju i bez aktivnog sudjelovanja ovršenika u relativno kratkom roku dođu do ovršne isprave na temelju koje mogu provesti prisilnu naplatu svoje tražbine. Nepravilna praksa kod ocjene pitanja mjesne nadležnosti dovela je do prijepora o kojima je odlučivao i Sud Europske unije, što je izazvalo novu nepravilnu praksu u odlukama hrvatskih sudova.
Pročitaj članakOd stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka korisnici s pravom očekuju da ne moraju kod svakog, nekad se čini i najbanalnijeg, pravnog posla davati velik skup osobnih podataka i da će se svi oni s kojima posluju suzdržati od prekomjernog prikupljanja podataka. No u stvarnosti se čini da se kod rješavanja različitih pravnih poslova zahtjevi za podacima povećavaju, a prava korisnika nisu u skladu s osnovnim zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka.
Pročitaj članakU prosincu 2018. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Tom je izmjenom značajno promijenjen doseg tog Zakona koji je do spomenute promjene uređivao samo zakup u kojem se na strani zakupodavca nalazi tijelo javne vlasti, a od te promjene uređuje zakup poslovnog prostora neovisno o tome tko je zakupodavac.
Pročitaj članakGrađani Republike Hrvatske na primjenu Zakona o održivom gospodarenju otpadom čekaju od 2013., odnosno već 5 godina. Uz razradu okolnosti koje omogućavaju održivo gospodarenje otpadom, ono što potrošače najviše zanima je kvaliteta usluge, a još i više naplata odvoza i prelazak na sustav plaćanja razmjerno predanoj količini otpada. Novi je Zakon vrlo jasno utvrdio da davatelj usluge cijenu mora obračunati tako da primijeni načelo "onečišćivač plaća" te da je cijenu javne usluge dužan obračunavati razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju.
Pročitaj članakPodaci o proračunu, eventualnim rebalansima, a osobito njegovom izvršenju i potrošnji tijela javne vlasti izazivaju veliku pažnju javnosti, a njihovo objavljivanje sastavni je dio politike otvorenih podataka za koju tijela javne vlasti imaju i zakonsku obvezu. Ovaj se članak bavi pitanjem međusobnog utjecaja prava na pristup informacijama i obveze zaštite osobnih podataka fizičkih osoba.
Pročitaj članakDa bi bila zakonita obrada podataka koja se odvija u skladu s pravnim obvezama voditelja obrade ili obrada potrebna za izvršavanje zadaća koje se obavljaju u javnom interesu ili radi izvršavanja službenih ovlasti treba se temeljiti na pravu Unije ili pravu države članice.
Pročitaj članakU odnosu između poslodavca i radnika tri su različita razdoblja: prije zaključivanja ugovora o radu, nakon zaključivanja ugovora o radu i nakon njegova prestanka. U svakom od ovih razdoblja poslodavac je u obvezi brinuti se o zaštiti osobnih podataka no njegove se obveze u nekoj mjeri razlikuju primjereno razlici u odnosu između njega i radnika.
Pročitaj članakOvaj je tekst usmjeren na to da ukratko objasni što je se sve smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti te naznači mogući smjer razmišljanja za one koji nisu do sad registrirali neku djelatnost a imaju višak neke vrste proizvoda i želju da ih prodaju.
Pročitaj članakPravni učinci propisa započinju od njegova stupanja na snagu. Za primjenu propisa potrebno se i pripremiti te je upravo zbog toga važno koliki je rok od objave propisa do njegova stupanja na snagu.
Pročitaj članak"Legitimni interes" može biti jedan od najizazovnijih koncepata obrade osobnih podataka, a tome doprinosi i velika količina netočnih interpretacija o tome što taj izraz zapravo (ne)označava. On nije tu da ga voditelj obrade koristi kad za obradu ne postoji drugi pravni temelj koji se može iskoristiti i ne bi se smio smatrati "najslabijom vezom" ili otvorenim vratima za legitimiranje svih aktivnosti obrade podataka koje ne spadaju pod neku drugu pravnu osnovu.
Pročitaj članakDavanjem ili uskraćivanjem privole ispitanik ostvaruje kontrolu nad obradom svojih osobnih podataka. Privola je jedan od pravnih temelja za zakonitu obradu podataka no to ne znači da je sama privola uvijek siguran dokaz zakonite obrade podataka. Da bi privola bila valjana i da bi bila zakonita valja pažljivo odvagati sve okolnosti i ispuniti sve postavljene uvjete.
Pročitaj članakPortal koji koristi ime jedinice lokalne samouprave djeluje na internetu, a da vlasnik portala nije zatražio odobrenje ni suglasnost da portal nazove imenom istovjetnim imenu jedinice lokalne samouprave te se postavlja pitanje radi li se u ovom slučaju o neovlaštenom korištenju imena. Radi odgovora na ovo pitanje treba se pozabaviti pitanjem što je domena na internetu i kojih se obveza korisnici domene moraju pridržavati.
Pročitaj članakZakon o primjeni opće uredbe o zaštiti podataka, koji je 25.5.2018. stupio na snagu, posvetio je najveći broj odredbi uređenju položaja i ovlasti Agencije za zaštitu osobnih podataka, a tek u manjem dijelu podrobnije uređuje neka pitanja zaštite podataka.
Pročitaj članakSlužbenik za zaštitu podataka je prva osoba kojoj se ispitanici obraćaju kad žele ostvariti neko od svojih prava, također brine o svim pitanjima zaštite osobnih podataka koje prikuplja organizacija u kojoj djeluje, u svome je radu neovisan, izravno odgovara najvišoj rukovodećoj razini, a voditelj obrade dužan ga je pružanjem svih potrebnih sredstava poduprijeti u izvršavanju njegovih zadaća i održavanju stručnih znanja.
Pročitaj članakZa trajanja otkaznog roka poslodavac može radnika osloboditi obveze rada ali mu ima obvezu isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radnik radio do isteka otkaznog roka. Nedoumice izaziva utvrđenje "i sva ostala prava kao da je radnik radio" jer je neka od prava nemoguće ostvariti zato što radnik ne ispunjava uvjete za njihovo ostvarenje. Uz primjere iz Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama članak prikazuje načela koja je moguće primijeniti i na druge slučajeve.
Pročitaj članakZa prikupljanje osobnih podatka radnika poslodavci imaju zakonsku obvezu, a mogu imati i druge motive. Poslodavcu je interes o radniku saznati što više i nadzirati kako radnik obavlja posao. S druge strane, interes je obje strane da se radnik ne osjeća kao da je pod povećalom zato što takav doživljaj umanjuje privatnost radnika, ali i rezultat rada. Ovaj se članak bavi ovlastima poslodavca na nadzor, a prikazana sudska praksa ilustrira do koje granice nadzor može ići.
Pročitaj članakIzmjenom Ovršnog zakona promijenjene su veličine zaštićenog dijela plaće, a od 1.1.2018. godine svotu do koje je ovrha ograničena i koju isplatitelj uplaćuje na zaštićeni račun treba izračunavati od prosječnog iznosa mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza 2017. godine. Utvrđeni iznos je 5.960,00 kuna.
Pročitaj članakIako je svakome od nas iz osobnog iskustva poznato da OIB koristimo u pravnom prometu gotovo svakodnevno pa smo već pomireni s brojnim situacijama u kojima se od OIB nas traži, svako toliko se ipak susretnemo s time da ima još dvojbi o tome kakav je to podatak, kome smo ga dužni priopćiti i na koji ga je način osoba kojoj smo ga priopćili ovlaštena koristiti.
Pročitaj članakNajčešće određenje o kamatama govori kao o naknadi za korištenje tuđeg novca, odnosno cijeni upotrebe tuđih novčanih sredstava. Prema različitoj ulozi i različitim značajkama u praksi se pojavilo više vrsta kamata čija pravna priroda može biti - i jeste - vrlo različita. Mi ćemo u se ovom članku baviti zateznim kamatama i njihovim uređenjem u važećim propisima.
Pročitaj članakJedna od promjena i dopuna koju donosi Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koji je stupio na snagu 2. kolovoza 2017. odnosi se na odredbe koje uređuju zapljenu po pristanku dužnika. Zbog promjene u provođenju ovrhe promijenio se i rok u kojem poslodavac ovrhovoditelju treba isplatiti zaplijenjene iznose, a zbog odluke Ustavnog suda promijenila se i primjena podzakonskih akata.
Pročitaj članakPravo radnika na plaćeni dopust uređeno je Zakonom o radu koji daje osnovni okvir ovog prava i njegovog korištenja. Ovo je pravo dodatno razrađeno u brojnim kolektivnim ugovorima. Pregled uređenja dajemo u ovom članku.
Pročitaj članakNedavne izmjene Ovršnog zakona donijele su dosta promjena, između ostaloga i promjene u veličini dijela plaće koji je zaštićen od ovrhe. Razlika u odnosu na odredbe koje su važile do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona nastaje u dva slučaja: ako ovršenik prima plaću manju od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj te ako se radi o ovrsi radi prisilne naplate iznosa za uzdržavanje djeteta. U ovom ćemo se članku pozabaviti i promjenama kod određivanja ovrhe na plaći.
Pročitaj članakČlanak 87. Zakona o radu (dalje u tekstu ZOR) propisuje da poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust za čijeg korištenja prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju - uz poslovični dodatak "ako zakonom nije drukčije određeno". Ovako generalno postavljena norma ne uređuje uvjete pod kojima poslodavac radniku može odobriti neplaćeni dopust pa slijedi da su poslodavac i radnik slobodni taj dio svog odnosa urediti kako žele. Osim ove načelne odredbe, u ZORu nalazimo još dvije situacije u kojima se spominje pravo na mirovanje prava i obveza iz rada.
Pročitaj članakOd 25. svibnja 2018. u cijeloj će Europi biti obavezna primjena Uredbe (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. Prava "ispitanika", kako Uredba naziva fizičke osobe čiji se podatci prikupljaju, detaljno su uređena i voditelju obrade nameću različite obveze.
Pročitaj članakZa nešto više od godinu dana, točnije 25. svibnja 2018., u cijeloj će Europi biti obavezna primjena Uredbe (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, koja svima koji na bilo koji način obrađuju osobne podatke fizičkih osoba daje nove obveze, a onima čiji se podatci obrađuju nova prava. S obzirom na promjene koje donosi u odnosu prema ispitanicima i podatcima, najbolje bi bilo odmah započeti s pripremama za njenu primjenu.
Pročitaj članakZakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije i Zakon o carinskoj službi carini je dodijelio nadležnost za kontrolu povrede prava intelektualnog vlasništva, što obuhvaća i kontrolu legalnosti korištenja računalnih programa u poslovne svrhe. Da bi izvršila kontrolu carina ima ovlasti i bez posebnog sudskog naloga ući u svaki poslovni prostor, provjeriti sve dokumente, pregledati osobe i robe te za ostvarivanje tih i ostalih radnji za koje je nadležna primijeniti i sredstva prisile.
Pročitaj članakZakon o ustanovama utvrđuje da se ustanova osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Već u sljedećem stavku isti zakon utvrđuje da se na pravnu osobu koja navedene djelatnosti obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju propisi o trgovačkim društvima. Što to točno znači i u koji porezni kontekst stavlja djelovanje ustanova?
Pročitaj članakOd 1.1.2017. godine svotu do koje je ovrha ograničena i koju isplatitelj uplaćuje na zaštićeni račun treba izračunavati od prosječnog iznosa mjesečne netoplaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza 2016. godine. Utvrđeni iznos je 5.664,00 kune.
Pročitaj članakKomunalna naknada prihod je jedinice lokalne samouprave, a rješenje na temelju koje je obveznici trebaju platiti donosi nadležno upravno tijelo primjenjujući Zakon o općem upravnom postupku. Izvršno rješenje o komunalnoj naknadi izvršava isto upravno tijelo koje je rješenje donijelo ali u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit. Kod ovrhe komunalne naknade u praksi se javljaju dvojbe o značenju i sadržaju odredbi koje upućuju na primjenu postupka i načina prisilne naplate poreza. Stoga ćemo se pozabaviti nekim pitanjima primjene pojedinih propisa važnih za postupak ovrhe komunalne naknade.
Pročitaj članakPrimitci koji su po Ovršnom zakonu, a i drugim propisima izuzeti od ovrhe bili su česta tema naših članaka i seminara. S obzirom na učestale upite mogu li se pojedine vrste primitaka isplatiti na zaštićeni račun ili u gotovini, u ovom ćemo se članku baviti primitcima koji nisu izuzeti iz ovrhe.
Pročitaj članakNova Odluka o poticanju izvansudskog rješavanja građanskih i trgovačkih sporova u kojima je stranka Republika Hrvatska odnosno pravna osoba kojoj je jedini osnivač ili član odnosno imatelj udjela u pretežitom dijelu Republika Hrvatska, a koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 6. srpnja 2016., daljnji je korak u promociji izvansudskog načina rješavanja sporova kojem je cilj promicanje i pridonošenje učinkovitom upravljanju sporovima u kojima izravno ili posredno sudjeluje i Republika Hrvatska.
Pročitaj članakNaplata tražbina od dužnika iz druge države je složena jer treba poznavati jezik i propise te se izboriti s raznim preprekama. No stvaranje prostora na kojem će svakom građaninu i pravnoj osobi biti moguće poslovati na cijelom teritoriju EU jedna je od glavnih ideja zbog kojih je nastala Europska unija. Mogućnost učinkovite prisilne naplate tražbina u prekograničnim sporovima jedan je od uvjeta za funkcioniranje unutarnjeg EU tržišta. Zato se dugi niz godina radilo na razvoju instrumenta koji će vjerovniku omogućiti brzu i učinkovitu naplatu u postupku koji se u svim državama članicama odvija na temelju istih pravila.
Pročitaj članakZakon o udrugama (NN 74/2014) postavlja pravni okvir koji mora biti ispunjen kod imenovanja osoba ovlaštenih za zastupanje. Sagledavanje šire slike o zastupanju i predstavljanju daje potpunu sliku o značaju ovlaštenja za zastupanje za udrugu.
Pročitaj članakOpća deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine po prvi puta je međunarodnim pravnim aktom utvrdila pravo na zaštitu privatnog života pojedinca. Kako digitalna tehnologija omogućava lako prikupljanje i obradu, a onda i laku zlouporabu osobnih podataka, to je utjecalo na svijest o potrebi zaštite osobnih podataka pa su odredbe o njihovoj zaštiti sastavni dio i hrvatskog zakonodavstva.
Pročitaj članakRadi zaključivanja ugovora o radu i ostvarivanja prava iz rada poslodavac od radnika mora prikupiti različite osobne podatke. Osim propisa iz radnog zakonodavstva, koji poslodavca obvezuju na čuvanje i zaštitu osobnih podataka radnika, na zaštitu osobnih podataka poslodavca obvezuje i poseban propis kojim je ovo područje uređeno. Radi se o Zakonu o zaštiti osobnih podataka koji je u primjeni od donošenja u 2006. godini doživio dvije izmjene, a u Narodnim novinama, br. 106/12 objavljen je i pročišćeni tekst.
Pročitaj članakVlada Republike Hrvatske na svojoj je 17. sjednici donijela Nacionalni program reformi 2016. u kojem kao jedan od ciljeva nalazimo ukidanje upotrebe pečata, što bi trebao biti značajan iskorak prema modernizaciji poslovnih procesa i stvaranju jednostavnijeg poslovnog okruženja. Donošenjem zaključka na 18. sjednici, kojim obvezuje tijela državne uprave na pripremu prijedloga promjene odgovarajućih propisa i osnivanjem radne skupine za provedbu ukidanja uporabe pečata, Vlada RH započela je ostvarenje ove najave. Nakon desetljeća poslovanja uz predmnijevu da pečat ima značaj u pravnom prometu, pitanje je što nam je potrebno da bismo znali da je dokument vjerodostojan.
Pročitaj članakZadužnica je vrijednosni papir kojim dužnik osigurava plaćanje time što vjerovniku omogućava prisilnu naplatu potraživanja. Kada ispuni svoje obveze, sve dok mu zadužnica nije vraćena, dužnik je u nezavidnoj situaciji: naplata na temelju zadužnice može mu blokirati račun, što mu može jako otežati poslovanje. Zbog toga ne preostaje ništa drugo nego tražiti povrat zadužnice, a ako je dokument izgubljen zatražiti poništenje/amortizaciju zadužnice.
Pročitaj članakPečati i žigovi toliko su uobičajeni u poslovnoj praksi da više i ne preispituje obveza i pravna podloga njihovog korištenja. Otisak pečata, pored potpisa osobe ovlaštene za zastupanje, smatra se obveznim sastavnim dijelom svakog dokumenta. Iako izričite zakonske odredbe koje propisuju obvezu izrade pečata nalazimo samo u propisima koji uređuju pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske, druge pravne osobe na njihovu su izradu i upotrebu primorane podzakonskim aktima.
Pročitaj članakZastara je protek vremena nakon kojeg dužnik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze. Protekom roka zastare ne nestaje samo pravo jer primjerice, dug i dalje postoji i ako nije podmiren, no vjerovnik gubi pravo prisilne naplate duga. No, ako je protekao rok zastare dužnik ima pravo uskratiti ispunjenje.
Pročitaj članakU zadnjih nekoliko brojeva bavili smo se ograničenjima i izuzećima od ovrhe. Jedna od novina Izmjena i dopuna Ovršnog zakona iz 2014. godine je proširenje primjena odredbi o ograničenju ovrhe i na druge vrste primanja osim plaća i mirovina. U ovom tekstu tražimo odgovor na pitanje koje su to vrste primanja na koje se primjenjuju ograničenja ovrhe te koje uvjete mora ovršenik ispuniti da bi mu unatoč provođenju ovrhe od primanja ostao određeni iznos sredstava neophodan za preživljavanje.
Pročitaj članakI kad su sistematizacijom detaljno pobrojani poslovi koji se pojavljuju u poslovanju, još uvijek se može dogoditi da je potrebno obaviti poslove koji općim aktima jednostavno nisu spomenuti. Najčešće se radi o iznenadnim situacijama u kojima treba obaviti poslove koji se po redovnom tijeku stvari ne pojavljuju u poslovanju ili se pojavljuju jednom tijekom godine ili čak jednom u više godina. Mnogi poslodavci procjenjuju da je najučinkovitije takav posao povjeriti jednom od već zaposlenih radnika. Kao pravni temelj za obavljanje poslova i isplatu naknade najčešće se koristi ugovor o djelu.
Pročitaj članakIzvansudska ovrha je postupak u kojem Financijska agencija i isplatitelj stalnog novčanog primanja na temelju zahtjeva vjerovnika ovrhovoditelju isplaćuju iznos kojim namiruju njegovu tražbinu. Kod provođenja izvansudske ovrhe često se pojavljuje pitanje kako odrediti redoslijed namirenja više ovrhovoditelja, po kojoj ovršnoj ispravi provesti ovrhu, odnosno kako postupiti u situaciji kad je provedba ovrhe kod poslodavca već u tijeku, a pojavljuje se nova ovrha koju treba provesti. Ovim člankom daje se odgovor na navedena i druga pitanja iz prakse.
Pročitaj članakProvođenje ovrhe, kao postupka prisilnog ostvarenja novčanih tražbina, ovrhovoditelj može zatražiti različitim sredstvima i na različitim predmetima ovrhe. Ovrha se može zatražiti na nekretninama i na pokretninama koje su već u vlasništvu ovršenika, ali se može zatražiti i na tražbini koju ovršenik ima prema trećim osobama. Tako predmet ovrhe, između ostaloga, može biti i novčana tražbina. Kad govorimo o ovrsi na plaći, ona je na dva načina ovrha na novčanoj tražbini ovršenika. Izvršava se na računu na koji se plaća isplaćuje, pa se ovdje govori o ovrsi na tražbini koju vlasnik računa ima prema banci u kojoj je račun otvoren, ali se može izvršiti i kao ovrha na tražbini za isplatu plaće koju radnik, na temelju ugovora o radu, ima prema poslodavcu. U članku se daje pregled najčešćih praktičnih dvojbi s pojašnjenjima.
Pročitaj članak